Feritin u krvi je protein koji pohranjuje željezo u jetri, slezeni i kostnom mozgu. Njegova razina u serumu direktno odražava koliko željeza ima u tijelu. Krvni test za feritin koristi se kako bi se utvrdilo da li osoba ima dovoljno željeza ili je podložna anemiji iz nedostatka željeza.
Feritin je prvi indikator unutarnjih zaliha željeza. Dok hemoglobin u crvenim krvnim stanicama nosi kisik, feritin služi kao rezervni spremnik. Ako je feritin nizak, tijelo nema dovoljno željeza za proizvodnju novih crvenih krvnih stanica. To se često otkriva prije nego što se pojave simptomi poput umora ili blagiše kože.
U kliničkoj praksi, feritin se mjeren u mikrogramima po litri (μg/L). Norme variraju ovisno o laboratoriju, ali općenito se smatra da je normalna vrijednost između 30 i 300 μg/L kod odraslih žena i muškaraca. U nekim laboratorijima se koristi širi raspon - npr. 15-200 μg/L - što znači da je važno usporediti rezultat s lokalnim referentnim intervalom.
Feritin je složeni protein s 24 podjedinicama koje oblikuju sfernu strukturu. Unutar te strukture može pohraniti do 4500 atomi željeza u obliku Fe³⁺. Kada tijelo potrebuje željezo za proizvodnju hemoglobina ili za drugu ćelijsku funkciju, feritin ga oslobađa u kontroliranom ritmu.
Željezo se uključuje u proizvodnju hemoglobina u koštanoj moždini. Ako je feritin nizak, tijelo ne može proizvesti dovoljno hemoglobina, što dovodi do anemije iz nedostatka željeza. Ta vrsta anemije je najčešća u svijetu i zahvaća više od 1.6 milijuna ljudi u Europi godišnje, prema podacima Europske zajednice za bolesti željeza (European Iron Deficiency Consortium).
U nekim slučajevima, feritin može biti visok zbog upala, infekcija ili kroničnih bolesti poput reumatoidnog artritisa. To je zbog toga što feritin djeluje i kao akutni fazi protein - njegova razina raste tijekom upale, čak i kad nema viška željeza. Zbog toga se feritin ne smatra pouzdanim pokazateljem željeza u prisustvu infekcije.
Rezultati feritina se dijele u tri glavne kategorije:
| Razina feritina (μg/L) | Interpretacija | Preporuka |
|---|---|---|
| ≤15 | Signifikantni nedostatak željeza | Terapija željezom, provjera uzroka gubitka krvi |
| 15-30 | Početni nedostatak željeza | Provjera uzroka, moguća terapija |
| 30-300 | Normalno | Nema potrebe za intervencijom |
| >300 | Višak željeza ili upala | Dodatne analize - CRP, transferrin, genetska testiranja |
U praksi, vrijednosti iznad 300 μg/L zahtijevaju dodatnu procjenu. Visoke razine mogu ukazivati na hemokromatozu - nasljednu bolest u kojoj tijelo apsorbira previše željeza. Prema Institutu za genetsku medicinu u Zagrebu, prevalencija hemokromatoze u Hrvatskoj iznosi oko 1:200 osoba, a većina slučajeva otkriva se nakon abnormalnog feritina.
Nešto što se često pogrešno shvaća: feritin nije isto što i hemoglobin. Hemoglobin mjeri količinu željeza u crvenim krvnim stanicama, dok feritin mjeri zalihe. Osoba može imati normalan hemoglobin, ali nizak feritin - što znači da je još uvijek u fazi nedostatka željeza, ali još nije anemična.
Feritin se redovito mjeri u slučajevima anemije, posebno kod žena s teškim menstrualnim krvarenjem. Prema podacima Hrvatskog društva za hematologiju, više od 40% žena s anemijom imaju nizak feritin, iako su im hemoglobin i MCV normalni.
U djece, nizak feritin se povezuje s poremećajima u razvoju pažnje i učenja. Studija objavljena u Journal of Pediatrics 2021. pokazala je da djeca s feritinom ispod 12 μg/L imaju znatno niži prosjek u testovima za koncentraciju i memoriju u usporedbi s djecom s normalnim feritinom.
Jedan primjer iz prakse: žena od 32 godine dolazi s umorom, slabijim koncentracijama i bijelim noktima. Krvni test pokazuje hemoglobin 125 g/L (normalno), MCV 88 fL (normalno), ali feritin 8 μg/L. Iako nema anemije, nizak feritin ukazuje na ranu fazu nedostatka željeza. Nakon 3 mjeseca oralne suplementacije željeza (100 mg dnevno), feritin poraste na 110 μg/L, a simptomi nestanu.
Način na koji se feritin mjeri često vodi do zabune. Feritin se mjeri u serumu, ne u celulozi ili urinu. Ne treba se testirati u vrijeme jela - uobičajeno se mjeri ujutro, na prazan stomak, jer neki hranjivi sastojci mogu malo utjecati na rezultat.
Još jedna česta greška: smatranje da visoki feritin znači da osoba ima previše željeza. To nije uvijek točno. Visoki feritin može biti posljedica upale, hepatitisa, ili bolesti bubrega. U 2022. studiji objavljenoj u European Journal of Clinical Nutrition, 28% osoba s visokim feritinom imalo je normalne zalihe željeza - ukupni feritin bio je povišen zbog upale, a ne zbog prekomjernog unosu.
Prilikom tumačenja rezultata, važno je kombinirati feritin s drugim parametrima: transferrin, saturacija željeza, CRP (C-reaktivni protein). Na primjer, ako je feritin 100 μg/L, ali CRP 15 mg/L, to ukazuje na upalu, a ne na nedostatak željeza.
Prilikom jednog pregleda u Zagrebu, vidio sam pacijenta s feritinom 420 μg/L i normalnim hemoglobinom. Iako je bio zdrav, otkriveno je da ima aktivni reumatoidni artritis. Nakon liječenja upale, feritin je padao na 120 μg/L - što pokazuje da je feritin osjetljiv na inflamatorne procese.
Feritin u krvi je ključni pokazatelj zaliha željeza. Njegova vrijednost u kombinaciji s drugim laboratorijskim testovima omogućuje preciznu procjenu stanja željeza u tijelu. Niski feritin znači potrebu za ispitivanjem uzroka gubitka krvi ili neadekvatnog unosa. Visoki feritin zahtijeva dodatnu evaluaciju upale ili genetskih faktora.